fbpx

U sklopu projekta „4 dimensions 4 peace”, udruženje građana “Banjaluka bez granica” predstavilo je Banjalučanima prednosti sopstvenog uzgoja hrane, kao i urbanu agrikulturu.

Oni su juče u prostorijama Francuskog instituta u BiH održali predavanja na temu “Socio-politički aspekt: Zašto da sami gajimo hranu i osvrt na naturalnu trgovinu/razmjenu dobara” i “Urbana agrikultura: Pogled sa balkona”. Aleksandar Perendić iz udruženja “Banjaluka bez granica” rekao je za eTrafiku da se predavanje bavilo preživljavanjem u urbanoj sredini u moderno doba.

“Jedno predavanje je više filozofsko, u smislu šta je to što nas ljude čini modernim ljudima, koje su dobre i loše strane vezane konkretno za ishranu, kako se hranimo, šta jedemo u gradu u kojem živimo i kako možemo  poboljšati kvalitet svog života proizvodnjom organske hrane u svojoj sopstvenoj režiji na balkonima, terasama, malim baštama”, rekao je on.

Podrži eTrafiku

urbana agrikultura bl (3)

Zašto toliko trčimo za asfaltom, postajemo ovisnici o tehnologiji, šta je u tome toliko fino? A sa druge strane bivamo ismijavani ako ljudima kažemo da uzgajamo vlastitu salatu na balkonu, započeo je prvo predavanje Perendić. Kako kaže, većina namirnica u prodavnicama nisu jestive, jer im je rok trajanja sedam dana, ali su pretrpane hemijom koja taj rok produžava na nekoliko godina. Logično pitanje jeste: Zašto pristajemo na to?

Ova grupa ljudi želi da nam pokaže da uvijek imamo izbor, te bili mladi ili stari treba da razmišljamo da nam pomoć treba već sada.  Kako to rade? Tako što u sopstvenoj režiji, na balkonu od tri metra kvadratna, proizvode zdravu hranu.

Na drugom predavanju predstavila se Maja Risović iz udruženja “Banjaluka bez granica”, i uvela prisutne u osnove urbane agrikulture na balkonima, terasama, bašticama.

“Uzgajanje hrane je nešto osnovno u nama, mi to radimo stotinama hiljada godina. Kako sad sve više idemo u taj 21. vijek i hrlimo ka zapadu, odvajamo se od prirode, nemamo više dodira sa njom i onda dolazi anksioznost, depresija, a ljudi se pitaju odakle to”, govori nam Maja.

Jedno od najčešćih pitanja zašto trebamo sami proizvoditi hranu, ima vrlo jednostavan odgovor. Zato što je zdravo. Kada proizvedete svoj paradajz i uporedite ga sa onim iz prodavnice, osjetićete razliku i biće vam jasno, nastavlja ona. Da biste počeli sa svojom proizvodnjom potrebno vam je malo zemlje (kupovna zemlja iz vreća nije skupa), sjeme i saksije. Što se tiče prostora, svaki prostor se može iskoristiti, čak i najmanja tarasa, kažu nam Risovićeva. U svom kućnom vrtu možete da sadite šta poželite. Od raznih čajeva, začina, voćki, povrća pa čak do biljaka kao što je avokado, i to vrlo jednostavno.

Po završetku druge prezentacije, došao je red da se zasuču rukavi. Posjetioci su kroz praktičan rad mogli da naprave svoj mali rasadnik i zasade bosiljak, lubenicu i druge biljke. Druženje je završeno promocijom prvog broja biltena pod nazivom “PUS”, koji predstavlja priručnik za preživljavanje u urbanoj sredini, planirano je da izlazi svakih 20 dana.

urbana agrikultura bl (1)

 I za kraj predavači poručuju:

 “Imajte svoju baštu na balkonu. Vjerujte da nema ljepšeg osjećaja kada ujutru napravite čaj od svoje mente, koja vam u isto vrijeme miriše.”

Maja to ima, a mi za sada možemo jedino da joj vjerujemo na riječ.

eTrafika.net – Anja Zulić, foto – Katarina Vrhovac

Napiši komentar