Rijaliti programi, kao jedni od najpopularnijih televizijskih sadržaja, u posljednje vrijeme sve se češće okreću najmlađim te se u središtu raznoraznih programskih spektaklova nalaze djeca, čime se društvo koje poznaje smo zakon tržišta, grubo poigrava sa sudbinom mališana!

Sredina u kojoj su djeca okružena kamerama najveći dio vremena, po mišljenju stručnjaka, čini izazove odrastanja još težim a pored toga, u takmičarskim emisijama, kod djece su prisutni i dodatni pritisak i osjećanje odbačenosti kada stvari ne teku po planu.

Prema mišljenju sociologa Ivana Šijakovića pisanje o djeci učesnicima rijaliti programa i uopšte uspjesima maljoletnih osoba je proizvod masovne, bezobzirne, potrošačke kulture koja se ne obazire na posljedice.

“Učešće maljoletne djece u tok-šou emisijama i spektaklima je neprimjereno i prije bi se, da su normalna vremena, moglo tretirati kao kršenje ljudskih odnosno dječijih prava, nego uspjeh i takmičenje. To je frustrirajuće i krajnje stresno za mlade osobe, koje ne mogu da se adekvatno nose sa nastalim okolnostima i uspjehom”, istakao je Šijaković.

On dalje navodi da pisanje o uspjesima maljoletnih djeluje frustrirajuće i na njihove vršnjake koji nemaju takav uspjeh.

“Gubi se prosječnost, normalnost, postupnost i strpljenje. Ali, liberalna ideologija poznaje samo tržište i komercijalne efekte, nju ne zanima sudbina mladih osoba, niti starosna granica”, ističe Šijaković.

Djeca u muzičkim emisijama, u kojim su najsvježiji primjer “Pinkove zvezdice”, često se nalaze u neprijatnim situacijama te su izloženi kritikama (konstruktivnim, ali ipak kritikama) na televiziji pred širokim auditorijem sa čim se ne mogu adekvatno nositi.

Iz Kancelarije ombudsmana za djecu RS ističu da je vrlo važno da djeca budu vidljiva u društvu i da se njihov glas čuje, gdje je uloga medija izuzetno važna, ali da se treba postaviti i pitanje da li je svako medijsko eksponiranje djece zaista u njihovom najboljem interesu.

“To se posebno odnosi na dječije eksponiranje u programima rijaliti emisija koji su čisto komercijalni, a što djeca ne razumiju. Televizija upravo i takve programe koristi kako bi privukla pažnju djece kao ciljne grupe. Djeca u tome ne vide problem,  jer vrlo često takve programe doživljavaju na način da će biti važni, poznati i uspješni ako se u njima pojave, ne razmišljajući o mogućim posljedicama”, ističe psiholog Andrea Stanković ispred Ombudsmana za decu RS.

djeca1

Ona ističe i da se na ovim primjerima postavlja pitanje roditeljske odgovornosti za izlaganje djece pažnji javnosti na taj način jer dajući svoju saglasnost za učešće djece u ovim programima, roditelji vrlo često nisu ni svjesni kako se sve to dugoročno može odraziti na njihovu djecu.

“Kad dijete postane dio medijskih sadržaja, roditelji  više nemaju kontrolu sa onim što će se kasnije događati i ako je vezano  za informacije o njihovoj djeci. Svako izvještavanje o djeci djecu izlaže pažnji javnosti i tuđim procjenama koje za dijete, s obzirom na njegov uzrast, mogu biti vrlo stresni. Danas ih slave i hvale, okruženi su kamerama, brojnim pitanjima neprimjerenim njihovom uzrastu, očekivanjima i slično a sutra, kada ne postignu očekivani rezultat, ostaju sami sa osjećanjem krivnje što nisu opravdali povjerenje, što su iznevjerili očekivanja, osjećaju se odbačenim, i taj „neuspjeh“ može izazvati različite traume kod djece dugoročno”, kaže Stankovićeva.

O tome da, uprkos mišljenju pojedinih roditelja djece učesnika raznih muzičkih takmičenja, kako imaju kontrolu i nakon početka takmičenja, dovoljno je pročitati intervju sa voditeljkom “Pinkovih zvezdica” Marijanom Mićić u kojem ističe kako produkcija skoro da i ne komunicira sa roditeljima učesnika.

“Slabo komuniciramo sa roditeljima, a oni su najviše zaslužni što su djeca tu jer bez njihove dozvole djeca ne bi mogla da učestvuju. Vjerujem da postoje oni koji svoje dijete forsiraju da se takmiči i pjeva, ali često su njihove želje iznad mogućnosti djeteta. To je ipak samo šou-program koji će proći i mislim da roditelji ne bi trebalo da pritiskaju svoju djecu”, rekla je voditeljka nedavno beogradskim medijima.

Psiholog Srđan Dušanić kaže da je ovo pitanje dosta kompleksno jer su djeca u sličnim situacijama izloženi i tokom sportskih takmičenja, pogotovo ako se radi o individualnim sportovima što govori da je ovaj fenomen široko prisutan.

“Međutim čini se da u ovim situacijama je ipak veća izloženost djeteta i veći je pritisak. Sam javni nastup pred kamerama i publikom u studiju je stresan za svakoga, a pogotovo za djecu. Pored toga postoji žiri koji ocjenjuje a to naravno prati i visok nivo iščekivanja, šta će oni reći, da li će dobiti drugu šansu, da li će se stolica podići itd. Komentari žirija su uglavnom dobri, ispunjeni podrškom, ali jednostavno takva situacija je stresna. Pored toga, sigurno je da djeca koja se takmiče u nekom svom užem i širem okruženju dolaze u centar pažnje”.

Dušanić ističe da se postavlja pitanje kako djeca reaguju kada se snovi i očekivanja ne ispune, kada splasne to interesovanje okoline!?

“Razočarenje će svakako biti prisutno. Neko će reći da je to sve život, ali pitanje je da li je baš to djetetu bilo neophodno… Sjajno je da postoje određeni programi preko kojih će se prepoznati talenti ali trebalo bi to spustiti na neki normalniji nivo, da se ne stvara toliki pritisak i medijska izloženost djece. Međutim, onda to ne bi bio masovni šou što je očigledno glavni prioritet TV stanica. Profit je ipak prevagnuo!”, zaključuje Dušanić.

Talentovana djevojčica više nije zanimljiva medijima

Jedna od medijski najeksponiranijih djevojčica na prostoru našeg regiona tokom ove godine bila je učesnica muzičkog takmičenja „X factor“ trinaestogodišnja Ilma Karahmet iz Kiseljaka.

ilma karahmet suze

Djevojčica nevjerovatnog glasa već na prvom nastupu i uzvođenju pjesme „Ima jedan svijet“ osvojila je žiri i publiku. Žiri je podigla na noge, Željko Joksimović je izašao pred nju i poljubio joj ruku i tada nastaje prava opsjednutost ovom talentovanom djevojčicom.

Njeno izvođenje pjesme na Jutjubu za kratko vrijeme imalo je preko 4 miliona pregleda dok je originalni spot u izvođenju Zorice Kondže za sedam godina uspio napraviti tek 500 hiljada pregleda.

Ilma je proglašena favoritom takmičenja, mediji su je intrevjuisali, kreće intenzivno da nastupa i onda dolazi hladan tuš. Djevojčica ne prolazi u finale, a glas prevage pravi Emina Jahović koja je ne bira i to pravda njenim godinama i time da ima još vremena pred sobom.

Nakon ispadanja na njenom Fejsbuk profilu osvanuo je status “Hvala ti Emina, imaš svoju djecu i da Bog da te usrećili kao što si ti mene”.

Status je podigao veliku buru, Emina je odgovarala, a Ilma naposlijetku rekla da iza statusa ipak stoje administrator njene stranice a ne ona.

“Neuspjeh” u takmičenju, prema riječima njenih sugrađana, Ilma je teško prihvaila, a osam mjeseci nakon završetka “X factora” o njoj nema više ni slova u medijima, kao da opšta pomama za ovom djevojčicom nikada nije ni postojala.

 

 

eTrafika.net – Ognjen Tešić

[post_ender]

Napiši komentar