Kad umjetnost progovori jezikom inkluzije

0

Osobama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini najčešće je onemogućen ravnopravan pristup institucijama kulture zbog nepostojanja adekvatnih prilaza i liftova, te prateće taktilne karte na izložbama.

Piše: Lidija Pisker/Diskriminacija.ba

Vidjeti Napulj, pa umrijeti. Tako kaže jedna talijanska poslovica, sugerišući obaveznu posjetu najvećem gradu južnog dijela Italije smještenom na Tirenskom moru. Jedan od najljepših pogleda na Napulj prostire se s brda na kojem se nalazi tvrđava Sv. Elma, gdje i slijepe i slabovidne osobe mogu doživjeti ljepotu slavnog grada. U dio ograde na panoramskoj terasi tvrđave od prošle godine utisnuti su stihovi talijanskog autora Giuseppea de Lorenza “La terra e l’uomo” (“Zemlja i čovjek”) na Brajevom pismu (reljefnom pismu za slijepe i slabovidne osobe). To omogućava osobama s teškoćama vida da, čitajući stihove o Napulju, zamisle pogled i “vide” grad i njegov zaljev.

Umjetnička instalacija pod nazivom „Follow the shape“ (u prevodu: „Prati oblik“) rad je mladog napuljskog umjetnika Paola Puddija. Puddijeva „inkluzivna ograda“ dio je stalne postavke muzeja, čiji je veći dio pristupačan osobama s oštećenjem vida i fizičkim invaliditetom.

Nekih 500 km sjeveroistočno od Napulja, u Bosni i Hercegovini, muzeji i umjetničke galerije nisu često tako inkluzivni i usmjereni ka uključivanju osoba s invaliditetom u svoje programe i sadržaje. Nedostaje im finansijskih sredstava, znanja i vještina, a zgrade u kojima su smješteni ponekad nije niti moguće adaptirati tako da budu pristupačniji osobama s invaliditetom.

Portal Diskriminacija.ba poslao je e-mail upitnike na adrese 32 muzeja i umjetničke galerije u BiH s pitanjima o pristupačnosti njihovih institucija i sadržaja koje pružaju osobama s fizičkim invaliditetom i oštećenjem vida. U roku od 15 dana (između 10. i 25. septembra ove godine), odgovori su pristigli od njih jedanaest.

Između njih jedanaest, pristup sadržajima u većini nije prilagođen sigurnom ulasku i izlasku osoba s fizičkim invaliditetom. Neki muzeji imaju pristupne rampe na ulazima u zgrade ali su osobama koje se kreću u kolicima dostupni samo sadržaji u prostorijama na prizemlju. Toaleti najčešće nisu prilagođeni osobama koje se kreću u kolicima.

Pojedini muzeji i galerije povremeno organizuju izložbene programe za slijepe i slabovidne osobe s taktilnim mapama (reljefne mape koje slijepim i slabovidnim osobama omogućavaju dodirom doživjeti umjetničko djelo) i audio opisima (govorni komentar) eksponata, dok rijetki u stalnoj postavci imaju audio vodiče. Iako često nemaju ni osnovne elemente prilagodbe, uposlenici muzeja i galerija kažu da posjetiocima i posjetiteljicama s invaliditetom rado organizuju obilazak eksponata s vodičima kad god je to moguće, pružaju potrebne informacije i fizičku podršku, kad god je potrebno.

Kroz projekte s međunarodnim organizacijama i domaćim nevladinim udruženjima, neki muzeji i galerije prave prilagodbe svojih prostorija izgradnjom pristupnih rampi ili kreiranja taktilnih karti, ali finansijska sredstva često su nedovoljna za kompletnu adaptaciju prostora i pretvaranje svih izložbenih materijala u inkluzivne sadržaje. Na web stranicama nekih od njih nalaze se informacije o pristupačnosti objekta osobama s fizičkim invaliditetom. Promociju svojih sadržaja među osobama s fizičkim invaliditetom i oštećenjem vida najčešće obavljaju putem medija i kontakata s udruženjima osoba s fizičkim invaliditetom i udruženja slijepih i slabovidnih osoba.

Zgrada u kojoj se nalazi Umjetnička galerija BiH ne zadovoljava ni minimum kriterija za prijem posjetilaca sa fizičkim invaliditetom, kaže Maja Abdomerović, kuratorica galerije. Osobama koje se kreću u kolicima dostupna je samo sala u prizemlju, uz pomoć drvene rampe koja postoji na ulazu u galeriju.

„Naši uposlenici se svaki put potrude oko posjetilaca kojima je potrebna pomoć prilikom ulaska i kretanja po izložbama, ali pravog pristupa, nažalost, nemamo“, kaže Abdomerović.

Za uklanjanje fizičkih barijera u zgradi galerije neophodna je građevinska intervencija, za koju postoji idejni projekat, ali ne i finansije. Izložbeni sadržaji galerije nisu prilagođeni niti osobama s oštećenim vidom.

„To ne znači da mi o tome ne mislimo ili ne želimo da uradimo, već jednostavno nemamo kapacitete za to“, kaže Abdomerović.

Na web stranici galerije može se poslušati audio predstavljanje izložbe „Jedan vijek moderne umjetnosti u BiH“, ali bez opisa pojedinačnih djela. U saradnji s Centrom za slijepu i slabovidnu omladinu, galerija je kreirala taktilnu izložbu skulptura iz kolekcije, koja je bila promovisana putem medija. U okviru projekta organizacije Cultural Heritage Without Borders, kreirane su dvije taktilne slike.

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske ima rampu za pristup osobama koje se kreću u kolicima, uz ulazne stepenice u zgradu, a omogućen je i obilazak izložbenih prostorija, prema riječima uposlenika muzeja. Muzej je 2015. godine organizovao prvu specijalizovanu izložbu za slijepe i slabovidne osobe pod nazivom  „Prostor, oblik, dodir“  koja je posvećena stvaralaštvu umjetničke grupe „Prostor – Oblik“, koja je uvela apstrakciju u bosanskohercegovačku umjetnost. U okviru izložbe napravljene su taktilne replike djela umanjenih dimenzija i adaptacije pomoću zvuka i mirisa. Sve izložene radove prate opisne legende na Brajevom pismu, kao i audio zapisi i katalog sa tekstovima na Brajevom pismu, a koji je svojim dizajnom prilagođen slabovidnim osobama. Izložba „Prostor, oblik, dodir“ gostovala je u Moskvi na Međunarodnom festivalu „Intermuzej 2018“ u junu ove godine.

Muzej savremene umjetnosti RS

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH postoji pomična rampa na ulazu u muzejsku baštu i galeriju, dok pristup stalnoj postavci muzeja ne može biti arhitektonski prilagođen za osobe koje se kreću u kolicima. Za stalnu postavku postoji audio vodič. Prema riječima direktorice Šejle Šehabović, osoblje muzeja organizuje namjenske specijalizirane projekte za promicanje inkluzivne nastave i trenutno priprema izložbu za koju će vodiči biti slijepe osobe.

U Zavičajnom muzeju Travnik, koji nije prilagođen za posjetu osoba s fizičkim invaliditetom i oštećenim vidom, dostupni su fragmenti romana „Travnička hronika“ Ive Andrića napisani na Brajevom pismu (u muzeju Rodna kuća Ive Andrića). Na web stranici muzeja stoji obavještenje o otežanom pristupu za osobe s fizičkim invaliditetom u Zavičajni muzej, Memorijalni muzej Ive Andrića i tvrđavu Stari grad.

Slično kao u Travniku, pristup sadržajima Muzeja Kaknja nije prilagođen sigurnom ulasku i izlasku osoba s fizičkim invaliditetom. Stalna postavka „Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. -1995. godine“ nalazi se na prizemlju zgrade muzeja, što je čini pristupačnom osobama s fizičkim invaliditetom. Muzej je realizovao sedmomjesečni projekat „Inkluzivni – Tvoj i moj muzej“ u saradnji s Dnevnim centrom za djecu i odrasle s posebnim potrebama Dobrinja u Visokom, kako bi – kroz umjetnost – osobe s teškoćama u razvoju uključio u aktivnosti muzeja. Cilj projekta bio je povećanje svijesti o mogućnostima integracije i inkluzije osoba s poteškoćama u kulturni život zajednica, kao i prevazilaženje stereotipa i razvijanje svijesti o različitostima koje iziskuju prilagodbu i poštovanje. Projekat je završen izložbom radova korisnika i korisnica Dnevnog centra otvorenom 18. maja ove godine.

Na ulazu u Muzej „Bitka za ranjenike na Neretvi“ u Jablanici, osim stepenica, postoji i rampa, ali nema rukohvat. Obilazak izložbenih prostora nije prilagođen osobama s fizičkim invaliditetom i oštećenjem vida. Sadržaji u jednom od četiri izložbena prostora dostupni su osobama koja se kreću u kolicima jer se nalaze u prizemnim prostorijama.

Muzej AVNOJ-a u Jajcu ima pristupnu rampu, a obilazak većeg dijela izložbenog prostora i suvenirnice moguć je u kolicima. Zbog nepostojanja liftova u zgradi muzeja, osobe koje se kreću u kolicima ne mogu prići galeriji koja se nalazi u suterenu zgrade i Edukativnom centru, koji se nalazi na spratu zgrade muzeja.

Pristup centralnoj zgradi Muzeja Sarajeva nije prilagođen sigurnom ulasku i izlasku osoba s fizičkim invaliditetom. Izložbeni sadržaji se nalaze u izložbenim prostorima smještenima na dvije ili tri etaže, kojima prilaz nije moguć. Zbog autentičnosti objekta koji je stavljen pod zaštitu nije moguće narušavati autohtonost objekta i adaptirati prilaz, kaže Indira Kučuk Sorguč, kustosica muzeja. Muzej povremeno organizuje izložbe s audio opisom postavke. Prema riječima Kučuk Sorguč, u toku je izrada nove web stranice na kojoj će, osim mogućnosti povećanja fonta, biti predstavljeni i audio zapisi o muzeju i muzejskim postavkama.

Muzej savremene umjetnosti RS

I Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića ima prilaznu rampu, ulaz je lišen suvišnih barijera i dovoljno je prostora za prolaz kolica. Većini izložbenih sadržaja se može pristupiti liftom ili prilazima bez barijera, a veliki broj izložbenih sadržaja ima audio opis, kaže Ermin Lagumdžija, uposlenik instituta. Institut je sproveo projekat „Hear and Learn“ koji je omogućio uvid u galeriju umjetničkih djela i obilazak historijskog objekta Gazi Husrev-begovog hamama slijepim i slabovidnim osobama.

Muzej grada Zenice od 2007. godine je smješten u objektu koji je građen namjenski, te se u toku njegove gradnje uzeo obzir i problem pristupačnosti za osobe sa fizičkim invaliditetom. Sam ulaz u muzej je pristupačan i siguran, a obilazak prostora je prilagođen osobama s fizičkim invaliditetom. Ljubitelj umjetnosti i član zeničkog Udruženja paraplegičara Mirsad Đulbić rekao je medijima tokom jedne od posjeta muzeju: „Muzej je uklonio barijere i dozvolio nam da uživamo u kulturi u našem svakodnevnom životu“. Pratnja uposlenog osoblja takođe je dostupna.

„Kad su se kreirale muzejske postavke na početku nisu postojale prilagodbe za osobe sa senzornim invaliditetom“, kaže Vedrana Mioč, uposlenica muzeja. „Međutim, kroz određene projekte, s obzirom da smo imali zaista dosta aktivnosti koje se tiču pristupa kreiranja sadržaja za osobe s invaliditetom, uspjeli smo neke stvari uraditi.“

Muzej sada ima taktilne replike muzejskih eksponata i audio opise s osnovnim informacijama o postavkama.

Inkluzivnost zeničkog muzeja rezultat je desetogodišnjeg rada njegovih uposlenika i uposlenica na povećanju pristupačnosti i kreiranju sadržaja za sve posjetioce i posjetiteljice, kaže Mioč. Osobe  s invaliditetom u BiH se nadaju da će drugi muzeji moći slijediti njegov primjer.

Ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.