HAYAT TV i BHT1: Čuvajmo MUP kao zjenicu oka svoga

0

Upad policije u redakciju portala Klix.ba udar je na sve građane BiH i na slobodu govora. Novinari Hayata, ali i BHT-a tog su dana zaboravili ovu informaciju staviti u širi kontekst i govoriti o ljudskim pravima i položaju medija u BiH.

TV Hayat: Opsjednuti radom i postojanjem policije

23. – 29. decembar 2014.

POGREŠAN ODABIR ZA POČETAK EMISIJE: U centru pažnje javnosti protekle sedmice bio je protestni marš radnika iz Tuzle i upad policije u redakciju portala Klix.ba u Sarajevu. Oba televizijska kanala, BHT1 i Hayat,  uglavnom su korektno izvještavala o oba događaja. No, velika greška TV Hayat 29. decembra (uredio Nihad Sadiković) bila je što Vijesti u 7 nisu počeli informacijom o policijskoj raciji u Klixu, nego prilogom o posljedicama poplava i nebrige vlasti. Iako je ovo važna tema i treba stalno podsjećati na činjenicu da su neki ljudi ne svojom krivicom ostali bez domova, a da vlasti nisu uradile ništa da im pomognu, ipak je informacija o policijskom zlostavljanju novinara i medija trebala imati prednost taj dan. Prvo zato što je to novost, a drugo jer upad policije u jednu redakciju ukazuje na kršenje osnovnih ljudskih prava i govoriti o tome je od opšteg interesa.

KOREKTNO O RADNIČKIM PROTESTIMA: Hayat je iz dana u dan, prilično korektno, pratio agoniju radnika koji su učestvovali u protestnom maršu. Ekipe TV Hayata su bile uz radnike koji su hodali ka granici, ali i one koji su ostali u Tuzli i nastavili protestovati. U nekim slučajevima, novinari su bili i jako emotivni (kao u emisiji Vijesti u 7 26. decembra, uredio Tomislav Đurić) u svojim izvještajima, što je za očekivati jer je situacija o kojoj su izvještavali bila zaista teška. No, ponovo voditelji i novinari nisu uspjeli izbjeći da govore svoje stavove, a ne informacije, ili da troše riječi za ono što slika već pokazuje. I to je često problem naših TV stanica na kojima kao da novinari nekada zaborave da njihove riječi prati slika i da je suvišno govoriti ono što se ionako vidi. Tako voditelj 28. decembra (uredioEmir Skenderagić) kaže gledaocima: “Pogledajte sada dramatičan snimak”, najavljući prilog o povratku radnika u Tuzlu. Gledaoci sami mogu ocijeniti da li je ono što vide dramatično ili ne.

NESPRETNO PAKOVANJE: Inače, cijeli blok o radnicima i protestima emitovan 28. decembra bio je prilično nespretno “upakovan”. Bilo je dosta informacija, ali su bile poredane nesistematično i na kraju čak i pomalo konfuzno. Puno bolje je ista tema obrađena dan prije, 27. decembra (Emir Skenderagić), kada je, pored javljanja sa terena, Hayat emitovao i vrlo zanimljiv intervju sa profesorom Asimom Mujkićem. No, iako je sagovornik vrlo kompetentan, format dugog intervjua pogrešan je za informativnu emisiju. Možda bi bilo bolje da je intervju bio malo kraći i da je rađen uživo u studiju ili na terenu, jer je to primjerenije za centralnu informativnu emisiju.

UVREDLJIVA MUZIČKA PODLOGA: Iako je Hayat generalno korektno izvještavao o protestnom maršu, neki novinari i urednici nisu odoljeli patetici i komentarima. Tako je gotovo neukusan, za gledaoce skoro pa uvredljiv, bio prilog emitovan 25. decembra (Nihad Sadiković). Naprosto nema mjesta za muziku u informativnim emisijama, a baš to je uradio novinar koji je o patnjama radnika izvještavao uz muzičku podlogu. Kako opravdati muzičku podlogu u informativnoj emisiji? I nije bitno kakva je muzika; naprosto, to se ne može raditi. Takav pristup nije ni inovativan, ni drugačiji, nego je loš i besmislen. Koja je svrha muzike u vijestima? Isti urednik je 24. decembra pustio puno profesionalniji prilog o početku protestnog marša u kojem novinar postavlja pitanja o tome šta žele radnici, šta mogu dobiti, ko je odgovoran, šta se može desiti kada dođu na granicu… Kontaktirali su ambasade, nadležne institucije, istražili koje su moguće posljedice za radnike, imidž zemlje…

KVALITETNO, ALI UTISAK KVARI REKLAMA: Ponovo, kao i svake sedmice, TV Hayat se potrudio imati priloge iz ekonomije, i to zanimljive, te su ovaj put pažnju usmjerili na prava potrošača. Kroz jako zanimljive i informativne priloge govorili su o “lažnim sniženjima”, kvalitetu robe u domaćim prodavnicama, ulozi inspektora… Naročito se izdvaja taj blok u Vijestima u 7 od 28. decembra. Zanimljiv je bio i prilog o tome kako razna davanja koja propisuje država ometaju razvoj privrede (25. decembar, Nihad Sadiković). Problem ovog priloga je u tome što je novinar za sagovornika izabrao samo jednog privrednika, te je ovo na kraju ispala više kao neka usluga za njegovu kompaniju, skoro pa reklama.

O ČEMU JE OVAJ PRILOG? Nakon tri mjeseca monitoringa informativnih emisija TV Hayat, ostaje nejasna opsjednutost novinara i urednika ove televizije radom i postojanjem policije. Dana 27. decembra (uredio Emir Skenderagić) ponovo je emitovan prilog o tome kako policija, u suštini, dođe na posao i radi nešto. Ekipa TV Hayat bila je u noćnoj patroli s policijom koja je kontrolisala saobraćaj. Snimaju kontrole, i pored ostalog snimaju trenutak kada policija zaustavlja pijanog vozača, koji počne da psuje i pravi probleme. Ništa neobično se nije desilo, nema nikakve novosti u ovom prilogu, niti ima potrebe da se emituje ikada, a najmanje u informativnoj emisiji. Pritom je količina psovki koja se čula i pored “cenzure” degutantna. Na kraju, gledaocu nije baš jasno o čemu je ovaj prilog.

PLUS SEDMICE:
Pohvalno je i kako je Hayat na jako dobar način “nastavio” istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo o naknadama za odvojen život koje su dobijali neki ministri u Vladi Federacije (26. decembar, Tomislav Đurić). Hayat nije samo prenio ono što je CIN uradio, nego je nastavio istraživati i dao neke nove informacije…

MINUS SEDMICE:
Izvještaj od 28. decembra (uredio Emir Skenderagić) o radničkim protestima u kojem novinarka, pored ostalog, izgovara: “Nekada su radničke ruke bile pune žuljeva od dnevno proizvedenih kapaciteta, a danas su njihova stopala u oblogama od rivanola. Teškim korakom, a na putu im za obećanu zemlju, stadoše na granici BiH i Hrvatske. A onda samo nekolicina radnika pređe granicu…” TV Hayat zaista hitno mora uposliti lektora i redaktora, a i urednici moraju obratiti više pažnje onome šta novinari govore.

OCJENA: 6

BHT1: Mnogo sagovornika, malo odgovora

23. – 29. decembar 2014.

BEZ PATETIKE I KOMENTARA: I BHT1 je korektno pratio protestni marš radnika iz Tuzle, uspijevajući odoljeti patetici i komentarima, a pružajući dosta informacija. Samo jedan od primjera je intervju, koji je rađen uživo na ulicama Tuzle, sa profesorom Zlatanom Begićem (27. decembar, uredila Svjetlana Vučetić). Novinar postavlja zanimljiva i relevantna pitanja, a profesor daje generalnu analizu situacije u BiH, ukazujući na probleme. Profesor Begić nije često prisutan u medijima, a ima stavove koji nisu slični onim koje često čujemo, te je čak i ako se ne slažete s njim, zanimljivo čuti ga.

OTKUD SAD MERHAMET? Generalno su novinari BHT1 uspjeli ove sedmice naći mnogo sagovornika kada su izvještavali o protestnom maršu. No, na neka pitanja nisu uspjeli naći odgovore, ili ih nisu ni tražili. Tako je novinaru koji 29. decembra (uredila Samira Krehić) izvještava o tome kako će radnici dobiti jednokratnu pomoć i kupone za hranu, promaklo da obavijesti javnost zašto radnici po kupone idu u Merhamet? I otkud Merhamet u cijeloj priči odjednom? S druge strane, novinarka je pitala radnike šta mogu uraditi s tih 220 KM koje su primili kao jednokratnu pomoć, i ustvari nam otkriva da taj iznos nije pomoć za radnike, nego samo potez koji će za dan-dva odgoditi njihovu agoniju.

NEOPRAVDANA I PRISTRASNA ODLUKA: Vrlo je čudna odluka urednika i novinara da 24. decembra  (Alenka Bruck) u prilogu o početku marša iznesu “rješenja” koja predlaže Demokratska fronta. To je pristrasno i neopravdano jer daje prostora samo za jednu stranku.

Pritom, nije jasno zašto novinar bira baš ovu stranku pored više od sto drugih koje postoje.

DNEVNIK JE INFORMATIVNA EMISIJA: Isto tako je čudna odluka urednice Svjetlane Topalić da skoro 15 minuta dnevnika 25. decembra posveti obilježavanju Božića. Tek nakon toga išao je prilog o protestnom maršu radnika, među kojima ima i onih koji za praznik nisu mogli biti sa porodicom. Dnevnik je informativna emisija, a pričati 15 minuta o tome kako se obilježava Božić nije informacija kojoj je tu mjesto.

KADA MUP UPADNE: BHT1 je 29. decembra (uredila Samira Krehić) s pravom počeo informacijom o upadu policije u redakciju portal Klix.ba. Ono što su možda mogli dodati ovom prilogu jeste informacija o tome otkud policija Republike Srpske u Sarajevu? Isto tako su trebali više govoriti o tome kakve su posljedice ovakvog represivnog postupka kako po medije, tako i za građane. Javni servis mora više nego drugi mediji ukazati na širi kontekst onog što se dešava, istražiti uzroke i posljedice, jer to je njihova funkcija i tako bi opravdali svoje postojanje.

MINUS SEDMICE:
U dnevniku 28. decembra (uredila Svjetlana Vučetić) emitovan je skoro pa ironičan prilog o proslavi Nove godine u Mostaru. Novinarka i voditeljica konstatuju kako u gradu nema javne proslave zbog krize, a onda, kao da krive vlasti zbog toga (ne zbog krize, nego što nema javne proslave), obrazlažu koje su opcije građanima. Ekipa odlazi na odmorište blizu grada, govori o turističkim kapacitetima i nudi ovu skupu opciju građanima grada koji je u tako dubokoj krizi da je pitanje mogu li obilježiti praznike na bilo koji način. Potpuni promašaj. Ovdje je relevantna priča ekonomska kriza, a ne proslava Nove godine.

PLUS SEDMICE:
Dnevnik 24. decembra (Alenka Bruck) pak donosi informativan prilog o poskupljenju električne energije. Ovakvi prilozi su baš ono što javni servis treba da radi. Novinari ne izvještavaju samo da će struja poskupjeti, nego odlaze korak dalje i pitaju ombudsmena za potrošače da li postoji opravdanje za to poskupljenje. Uz to donose i stav Elektroprivrede i mišljenja građana.

OCJENA: 7

UPOREDNA ANALIZA
Upad policije u redakciju portala Klix.ba je udar na sve građane BiH i na slobodu govora. Novinari Hayata, ali i BHT1, tog su dana zaboravili ovu informaciju staviti u širi kontekst i govoriti o ljudskim pravima, ali i o položaju medija u BiH danas, te ukazati na niz drugih problema koji postoje a mogu se vezati za ovaj incident. To je veliki promašaj obje TV kuće, i ide direktno na njihovu štetu. Propustili su priliku da ukažu na veliki problem i tako nisu ispunili svoju osnovnu funkciju – da rade u interesu javnosti.

Isto tako su ove dvije TV kuće propustile da istraže otkud novac kojim je radnicima iz Tuzle isplaćeno 220 KM, zašto baš taj iznos, zašto je radnicima dat kupon da mogu kupiti hranu u samo jednoj prodavnici, ko i kako je izabrao baš tu prodavnicu, šta nakon toga, šta dalje planira vlada, i konačno da pitaju ljude koji su izabrani prije više od dva mjeseca šta oni misle o svemu što se dešava i šta namjeravaju uraditi. Ali su dragocjeno vrijeme ponovo trošili za naglabanja oko koalicija, formiranja vlasti, imenovanja mandatara…

Nidžara Ahmetašević – Analiziraj.ba

Ostavite komentar