Tokom samo tri mjeseca ove godine, Udruženje za pomoć socijalno ugroženim porodicama i pojedincima “Pomozi“ uspjelo je obezbijediti užine za čak 713 bh. đaka, čiji roditelji ne mogu da im priušte obrok tokom velikog odmora.
“Pomozi“ predstavlja udruženje dobrih ljudi koji se okupljaju oko jedne ideje, a to je prije svega – humanost na djelu. Do sada su sproveli niz humanitarnih akcija, a od marta 2014. godine krenuli su sa projektom „Užina za đaka“. Samo u prva tri mjeseca, do ljetnog raspusta, broj učenika koji redovno primaju užine u školi iznosio je 713. Cilj ovog projekta prije svega jeste da se djeci koja nemaju dovoljno sredstava obezbijedi besplatan obrok.
„Uzimamo djecu čiji roditelji nisu zaposleni, gdje je više članova ili bolest u porodici, da im barem taj dan u školi osiguramo normalan obrok, a samim tim olakšamo i roditeljima. Imali smo situaciju gdje je učenik dobio za obrok lisnato pecivo od višnje, pola je pojeo, a pola sakrio u ruksak da ponese sestri da i ona proba ‘to slatko čudo’, jer roditelji nikad nisu bili u mogućnosti da mu daju novac da kupi nešto u pekari. Sve ove situacije nas motivišu da se još više borimo i animiramo ljude da nas podrže“, izjavila je Aida Polutan, ispred Udruženja „Pomozi“.
Akcija se trenutno sprovodi u oko 60 škola, najviše hrane u posljednje vrijeme odlazi u u škole iz poplavljenih područja, pa članovi Udruženja vjeruju da će se taj broj povećati do kraja ove godine. Iz Udruženja su naglasili da ova akcija ne bi bila moguća bez podrške donatora iz cijeloga svijeta, te su još jednom pozvali sve dobre ljude iz Bosne i Hercegovine da postanu dio ove akcije i pomognu djeci kojima je ta pomoć zaista potrebna.
„Donatori su najčešće fizička lica, ljudi iz dijaspore i uključeno je i nekoliko preduzeća. Donator unaprijed uplaćuje za naredni mjesec 22 KM (npr.u septembru se uplaćuje za oktobar), krajem tog mjeseca kada mi odradimo administrativni dio, uplatimo distributerima novac, donator može upitom na e-mail uzine@pomozi.ba saznati podatke o djetetu. Ukoliko donator redovno uplaćuje novac dijete ostaje isto, ne mijenja se, tako da imamo slučajeve gdje se donator privatno upozna sa djetetom i roditeljima, te pomogne toj porodici i na neki drugi način“, naglasili su iz Udruženja „Pomozi“.
Kada je riječ o siromaštvu, djeca su jedna od najranjivijih kategorija stanovništva. Analiza dječijeg siromaštva, koju je UNICEF uradio na podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava iz 2007. godine, pokazuje da 19% djece u BiH živi u siromašnim domaćinstvima prema relativnoj liniji siromaštva, odnosno 26% prema apsolutnoj (generalnoj) liniji siromaštva.
„Djeca koja žive u domaćinstvima sa dvoje i više djece su najizloženija siromaštvu. Podaci pokazuju da se siromaštvo povećava sa brojem djece u porodici. Naročito su pod rizikom djeca do pet godina. Kada se posmatra relativna linija siromaštva, stopa siromaštva opada sa 21% za djecu u domaćinstvima u kojima najmlađe dijete ima pet ili manje godina, na 14% za ona domaćinstva u kojima najmlađe dijete ima od 15-18 godina“, rekla je stručna saradnica za OSJ u UNICEF-u Nela Kačmarčik-Moduna.
Podaci UNICEF-a takođe pokazuju da djeca koja žive u međugradskim i seoskim područjima imaju veću vjerovatnoću da budu siromašna. Dok je u gradskim naseljima, prema relativnoj liniji siromaštva, oko 13% djece siromašno, taj procenat doseže 22% u međugradskim i seoskim područjima. Slična je situacija i kada se kao prag koristi apsolutna linija siromaštva, pa je u gradskim naseljima oko 18% siromašne djece, dok u međugradskim i seoskim područjima 31% djece živi u siromašnim domaćinstvima.
Analiza je pokazala da djeca imaju veliku vjerovatnoću da žive u siromaštvu ako:
– U domaćinstvu živi troje ili više djece,
– Namlađe dijete u domaćinstvu ima pet ili manje godina,
– U domaćinstvu živi četvoro ili više odraslih članova,
– U domaćinstvu živi dvoje ili više starih lica,
– Nosilac domaćinstva je žena,
– Nosilac domaćinstva nije oženjen/udata ili je razveden/a,
– Nosilac domaćinstva je bez obrazovanja ili sa završenom samo osnovnom školom,
– Niko od odraslih u domaćinstvu ne radi,
– Žive u međugradskim i seoskim područjima.
Kao dodatak analizi siromaštva zasnovanoj na potrošnji domaćinstava, UNICEF je uradio i analizu materijalne i stambene deprivacije (uskraćenosti) u domaćinstvima u kojima žive djeca. Pojam deprivacije se generalno koristi kada se govori o nezadovoljenim ili nepodmirenim ljudskim potrebama.
„Podaci pokazuju da djeca iz siromašnih porodica češće žive u lošim materijalnim i stambenim uslovima, u odnosu na ostalu djecu. Loši uslovi stanovanja mogu imati negativan uticaj na zdravlje djeteta, sigurnost, obrazovanje i društveni razvoj“, poručili su iz UNICEF-a.
Banjalučka pedagogica Mirjana Krčmar, istakla je da siromaštvo može dosta da utiče na psihološki razvoj djeteta ukoliko ono živi u sredini koja mu to nameće.
„Kod nas je na žalost dosta takvih situacija i deca ne shvataju da su slojevi ‘bogat’ i ‘siromašan’ izmiješani. To dosta utiče na djecu, povlače se u sebe, zamišljena su, osjećaju samoću i takva djeca ne žele da se druže onima koji su drugačiji od njih. U starijem dobu možda odlaze za nečim drugim, lošim da bi se poistovijetili sa njima. Takva razlika može mnogo da utiče na samopouzdanje, jer djeca su samim tim nesigurna, nemaju povjerenja u sebe. Ovdje je bitna karika porodica i porodični kontekst. Kako se porodica postavi, kako upoznaje dijete sa situacijom u kojoj se nalazi, tako će i dijete da bude drugačije. Ukoliko roditelji nista ne rade po tom pitanju, djeca gube samopouzdanje“, izjavila je Krčmar za naš portal.
Ona je dodala da djecu ne treba učiti da je loše to što nemaju novca, ali da današnje društvo to nameće.
„Ne treba djecu učiti da je nešto loše u tome što nemaju novac, samo nam je društvo takvo gdje nam nameće da je danas bitno imati para, nositi najskuplje patike, ići na najbolje sportove, a onaj ko to ne može da priušti ostaje pomalo čudan i često odbačen od ostatka društva. To nam nameće savremeno doba, a i naše društvo gdje je hit da imamo najbolje auto i najbolji telefon, ali nije to u svijetu baš tako. Kod nas ima još dosta malograđanstva, pa su i roditelji izgubljeni u svemu tome. Ljubav mijenaju tabletom, igru laptopom, a razgovor televizijom. A dijete je samo malo biće vođeno svim tim, pa se dešava da nam djeca ne pričaju do treće godine, a rečenice ne formullišu do pete godine“, rekla je Krčmar.
Projekat „Užina za đaka“ jedan je od bitnijih projekata Udruženja „Pomozi“. To je prilika da se život siromašnoj djeci učini boljim, te da oni dobiju mnogo toga što sebi ne mogu pruštiti.
„Nemamo namjeru prekidati ovaj projekat, a pored besplatnih obroka, planiramo uvesti i besplatne kurseve i edukacije za djecu koja sebi to ne mogu priuštiti. Mi smo se bazirali najviše na ruralna područja i područne škole. Neka djeca putuju do škole u jednom smjeru i po četiri kilometra, nemaju mobilne telefone, nemaju računare niti internet. Sa sigurnošću možemo tvrditi da su mnogo društvenija i veselija u odnosu na gradsku djecu kojoj je sve dostupno. Male stvari ih ispunjavaju, ponekad pošaljemo neke igračkice ili slatkiše da ih iznenadimo, te reakcije se ne mogu riječima opisati“, navela je Aida Polutan iz Udruženja „Pomozi“.
Ona je dodala da je Udruženje prezadovoljno odzivom građana, kada su u pitanju njihove mnogobrojne humanitarne akcije.
„Mi smo prezadovoljni odzivom građana, ne samo za užine, nego za sve akcije koje pokrenemo. Ljudi imaju povjerenje u nas, a naša dužnost je da to povjerenje svaki put opravdamo“, istakla je Polutan.
Svi zainteresovani građani koji žele da se uključe u ovaj projekat mogu kontaktirati Udruženje „Pomozi“, putem emaila uzine@pomozi.ba, Facebook stranice Pomozi ili broja telefona 066/816-275.
Računi na koje se može uplaćivati novac su:
Transakcijski račun za uplate u BiH :
Intesa Sanpaolo Banka BIH – 154-160-20044490-67
Za uplate iz inostranstva :
Banks name : Intesa Sanpaolo Banka BIH
SWIFT CODE:UPBKBA22
IBAN: BA39 1541602004449067
Udruženje “Pomozi”, Brčanska 17, 71000 Sarajevo
Svrha : Užina
Paypal: paypal1@pomozi.ba
(eTrafika.net)
[post_ender]
